Oprašivači – tihi čuvari života u našem parku
U svijetu prirode sve je povezano. Bez oprašivača ne bi bilo plodova, sjemena, cvjetova, pa ni raznovrsnosti života kakvu poznajemo.
Više od 85% biljnih vrsta na Zemlji ovisi o oprašivanju – to znači da gotovo svaka treća žlica hrane koju pojedemo dolazi zahvaljujući malim, marljivim bićima poput:
- Divljih pčela
- Leptira i leptirića
- Muha lebdjelica, kornjaša, pa čak i mrava
Oni oprašuju cvjetove biljaka, omogućujući im stvaranje plodova i sjemena – čime se prehranjuju i druge životinje, uključujući nas ljude.
Oprašivači su temelj zdravog ekosustava.
Kako Grad Našice i Našički park pomažu?
U gradovima, gdje dominira beton i kratko podšišana trava, oprašivači teško pronalaze hranu i sklonište. Zato u perivoju obitelji Pejačević:
- Kosimo rjeđe i promišljeno, ostavljajući dijelove livada da slobodno rastu i cvjetaju.
- Dopuštamo samoniklim biljkama poput tratinčica, maslačaka, djetelina, kadulja i stolisnika da dođu do cvata.
- Povećavamo bioraznolikost i stvaramo mikrostaništa za kukce, ptice i male životinje.
Takve površine nisu “neuredne” – one su živi otoci bioraznolikosti, vitalni za zdravlje cijelog ekosustava.
Rjeđa košnja – održivo upravljanje zelenim površinama
Održivo upravljanje zelenim površinama podrazumijeva promišljeno i odgovorno upravljanje okolišem, uz poštivanje prirodnih procesa i bioraznolikosti. Ključno je razumjeti kada i zašto je potrebno kositi travu, ali i kada treba dopustiti prirodi da se razvija bez previše ljudske intervencije.
U mnogim urbanim prostorima postoji tendencija da se svi parkovi i zelene površine održavaju u savršeno urednom stanju, s ravno pokošenim travnjacima. Međutim, prečesto košenje može negativno utjecati na biološku raznolikost, smanjujući broj biljnih vrsta i ugrožavajući životne uvjete za mnoge insekte, ptice i druge životinje.
S održivim pristupom upravljanja, važno je dopustiti da određena područja parka ostanu prirodno bogata i raznolika, s neprekinutim ciklusima rasta biljaka i života u njima. To znači da ne moramo kositi cijeli park svakih nekoliko tjedana. Na određenim mjestima, poput rubova parkova ili u zonama koje su namijenjene zaštiti divlje flore i faune, bolje je ostaviti travu da raste.
Davanje prostora prirodi omogućava cvjetanje biljaka koje pružaju hranu i stanište za različite vrste kukaca, poput pčela, leptira i drugih oprašivača, koji su ključni za zdravlje ekosustava. Također, ovakvo upravljanje zelenim površinama smanjuje potrebu za kemijskim sredstvima i smanjuje utjecaj na okoliš, čineći parkove boljim mjestom za ljude, ali i za prirodu.
Održivo upravljanje uključuje i edukaciju zajednice o važnosti ovakvog pristupa, jer mnogi ljudi nisu svjesni pozitivnih učinaka koje neuredno košenje može imati na okoliš. Dajući prirodi više prostora, ne samo da čuvamo bioraznolikost, već i stvaramo zelenije, zdravije i ljepše prostore za sve korisnike.
